“Upravo je objavljena zanimljiva studija o jednom davnom, ali za mnogo čije odrastanje konstitutivnom strip serijalu. A svet u kojem danas živimo ionako je sve alanfordovskiji… Tko leti vrijedi, tko vrijedi leti, tko ne leti ne vrijedi; ima li diljem arhipelaga rahmetli Juge nekoga ko ne zna odakle je ovaj citat?! Pa dobro, ima i takvih, baš kao i onih koji nemaju pojma o tome šta je Ministarstvo blesavog hoda ili ko je ubio Loru Palmer, ali da se ja nešto pitam, takvima ne bih dozvoljavao prilaz bilo kakvom “odlučivanju u kulturi” jer su to ljudi koji još nisu dobacili do XX veka, a XXI bolje da ne spominjem (…)” Teofil Pančić, VREME

“Francuska – 12 brojeva, Brazil – tri broja, Danska – šest brojeva, Velika Britanija – nijedan broj. Sudbina Alana Forda bila je različita samo u dvije zemlje: Italiji i bivšoj Jugoslaviji. Čedo Magnusa i Maxa Bunkera u matičnoj zemlji bilo je masovno popularno, ali samo u bivšoj Jugoslaviji, najviše u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, taj je strip postao dio kulturne baštine, sastavni dio našeg jezika i kulture. Zašto su zgode siromašnih i entuzijastičnih uposlenika disfunkcionalne cvjećarnice našle jedinstveni okvir upravo u toj zemlji – tema je knjige Lazara Džamića “Cvjećarnica u kući cveća” (…) Građani bivše države uz to lako su prepoznavali kritiku kapitalizma, komunizma, tj. svakog korumpiranog režima koju je strip prenosio te su se lako poistovjećivali s likovima grupe TNT.” Adriana Piteša,  JUTARNJI LIST

“Nepopravljivi diletanti, zaključani u svojevrsni ekvivalent naše, uglavnom disfunkcionalne, porodice i države, heroji Alana Forda bili su slični nama”. Lazar Džamić (iz razgovora za JUTARNJI LIST)

O AUTORU
Lazar Džamić:
Kako priliči čoveku koji pati od intelektualnog svraba, ime Lazara Džamića se na našim prostorima povezuje sa tri inače nepovezane oblasti interesovanja. Zaljubljen u bubnjeve još od detinjstva, Lazar je tokom nekoliko godina vodio školu bubnjeva Uhvati Ritam u Beogradu i autor je prvog domaćeg priručnika za sviranje bubnjeva, sa istim nazivom. Mnogi od njegovih učenika su sada vodeća imena na domaćoj sceni. Što se Lazara tiče, trenutno je samo napredni diletant. Lazar je mnogima poznatiji kao konsultant i publicista u oblasti marketing komunikacija. Radio je sa mnogim domaćim firmama i pomogao mnogim stranim da dođu na naše tržište. Predavao je marketing komunikacije na brojnim poslovnim školama i treninzima, uključujući i specijalizaciju iz PR-a na post-diplomskim studijama Ekonomskog Fakulteta u Beogradu. Putovao je neumorno uzduž i popreko našim prostorima, sa više stotina seminara u svojoj putničkoj knjižici. Autor je knjiga Marketing: Fore & Fazoni (1992), PR: Fore & Fazoni (1996), koja je proglašena za jednu od najboljih marketing knjiga u Jugoslaviji 1989-1996 i kultne knjige No-Copy Advertising, objavljenoj u Londonu 2001. Treća oblast njegovih interesovanja je novinarstvo. Devet godina je bio novinar na radiju, da bi karijeru nastavio kao saradnik mnogih domaćih listova i magazina, uključujući i nedeljnu kolumnu iz ‘marketing fenomenologije’ Advertising (p) Age u listu Naša Borba, jednoj od vodećih nezavisnih novina na našim prostorima u vreme raspada Jugoslavije. Tekstovi iz kolumne su sakupljeni u knjizi pod istim nazivom, objavljenoj 2000. Jedan je od bivših spoljašnjih urednika magazina New Moment i autor knjige satiričnih aforizama Proroci Mudro Ćute (1991). Dobitnik je raznih profesionalnih nagrada kod nas i u inostranstvu. Živi i radi u Londonu, kao direktor strategije u agenciji Kitcatt Nohr Digitas. I dalje pati od neizdrža.

Vreme: http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=1092029
Danas: http://www.danas.rs/dodaci/vikend/alan_ford_je_vodic_kroz_nas_zivot.26.html?news_id=254056
Jutarnji list: http://www.jutarnji.hr/lazar-dzamic–nepopravljivi-diletanti-iz-alana-forda-bili-su-vrlo-slicni-nama/1065428/
City magazine: http://www.citymagazine.rs/puls-grada/4354/intervju-lazar-dzamic/