Boris T. Matić i Hrvoje Laurenta najaviće beogradsku premijeru omnibusa 11 autora “Zagrebačke priče 1” iz 2009. i ekskluzivno sa ovogodišnjeg festivala i novi omnibus novih 6 autora izabranih među 142 pristigla scenarija “Zagrebačke priče – 2”. Osim promocije “Zagreb film festivala”, prisutni će moći 11. novembra od 19h u Sali Amerikana Doma omladine, da uzmu aktivno učešće u razgovoru o dosadašnjoj saradnji beogradskih i zagrebačkih filmskih radnika, o potencijalima i ključnim tačkama na kojima se ta saradnja može konkretizovati kroz filmove. Moderator rzgovora je Aida Alilović.

Detalje o nastanku i konceptu ZFF objašnjava nam Boris T. Matić, autor ovog festivala, koji ističe: „Želja nam je da kroz platformu ZFF-a u narednih nekoliko godina razvijemo projekte koje ćemo moći pokazati našoj publici, a I šire.“

Koncept festivala je da se prikazuju debitanska ostvarenja ili drugi po redu film nekog autora. Zašto ste se odlučili za tu koncepciju i da li postoje još neki drugi kriterijumi (osim kvaliteta) koje uzimate u obzir prilikom izbora?

„Ideja za ovaj festival  je nastala kada sam sa svojim prvim filmom MONDO BOBO obilazio svijet po festivalima. Od Trsta do Havaja. Bio sam na nekoliko sličnih festivala i činilo mi se pametno i  dobro publici predstavljati nadolazeće filmske profesionalce. Što se tiče kriterija, uz to što film mora biti prvi ili drugi redateljev uradak, naravno najvažnija je naša kvalitativna procjena. S druge strane, uvijek obavezno pogledamo drugi film autora ili autorice čiji smo debitantski rad već predstavili našoj publici, u nadi da će zadovoljiti naše kriteriji o kvaliteti. Često taj film prikažem, ali se dogodi da nam se drugi film ne sviđa. Također, bitno nam je da filmovi dolaze iz svih krajeva svijeta, jer na taj način želimo približiti razne krajeve svijeta našoj publici. Filmovi moraju imati svoje hrvatske premijere, a prednost pri odabiru imaju radovi koji nisu viđeni u regiji.”

Glavni nacionalni program je nazvan “Kockice” kako se on formira?

“S Kockicama smo započeli na trećem festivalskom izdanju, kao program domaćih igranih filmova koji iz raznih razloga nisu mogli ući u Glavni program. Nakon dvije godine Kockica, konceptualno smo ih promijenili u natjecanje isključivo filmova kratkog metra. Vremenom smo i kriterije pooštravali i sad dopuštamo da filmovi iz Kockica mogu biti prikazani samo na Danima hrvatskog filma u Zagrebu i niti na jednom drugom hrvatskom festivalu. Tako smo ove godine od 11 filmova, imali 8 svjetskih premijera. Poseban međunarodni žiri odlučuje o pobjedniku, a od ove godine uz nagradu Zlatna kolica, Društvo hrvatskih filmskih redatelja dodjeljuje i novčanu nagradu. Selektor Kockica je naš kolega montažer Vladimir Gojun. I moram reći da je poprilično strog kada je odabir filmova u pitanju.”  

Postoji li prateći program i iz čega se on stastoji?

“Postoji jako puno pratećih programa. Neki od njih su stalni, a neke mjenjamo svakegodine. Stalni su nam programi Bibijada, program za osnovnoškolce kojeg svake godine pohodi preko 3000 klinaca I kojima prikazujemo europske dječije filmove. Tu je I Velikih 5 u kojiem u suradnji s veleposlanstvima pet najvećih europskih zemalja u Hrvatskoj prikazujemo njihove značajne nacionalne filmove, a tu je I program Moj prvi film u kojem naš najveći filmski kritičar Nenad Polimac, publici predstavlja debitantska ostvarenja raznih redatelja iz pojedinih zemalja. Ove godine je taj program bio posvećen Austriji. Uz ove stalne, imamo uvijek I po nekoliko drugih programa koje vežemo uz određeno područje, pa smo tako obrađivali filmove kao propaganda, zabranjene filmove, filmove kao protest, filmove o Romima, seksualnu edukaciju na filmu …. Na kraju, tu je I edukativni dio ZFF-a kojeg smo od ove godine stavili pod zajednički nazivnik Industrija mladost!, a koji obuhvaća razne radionice I predavanja za mladeprofesionalce, ali se nađe tu mjesta I za amatere”

Kakve su ambicije festivala i gde bi ga pozicionirali  na mapi mnogobrojnih festivala u regionu?

“Obzirom na naš budžet I ostale stvari kojima se još bavimo, mislimo da smo našli pravu mjeru opstanka na festivalskom tržištu. Koncept natjecateljskog programa nećemo mjenjati I u budućnosti ćemo se još vise orjentirati na program koji samspomenuo u prethodnom odgovoru – Industrija mladost! Želja nam je da kroz platformu ZFF-a u narednih nekoliko godina razvijemo projekte koje ćemo moći pokazati našoj publici, a I šire. A što se pozicije u regiji tiče, to je na filmašima I filmskim kritičarima da procjenjuju. Ja mislim da ne stojimo lose. Dapače.”

Kakva vam je dosada bila saradnja sa filmadžijama iz Srbije?

“Od prvog izdanja ZFF-a uvijek smo gledali dobiti najznačajnija ostvarenja iz Srbije. Mi smo zasigurno prozor u Hrvatskoj za ono što neki nazivaju Novimsrpskim filmom. Vjerujem da smo u posljednjih 10-tak godina prikazali najznačajnije filmove iz Srbije. Kako igrane, tako I dokumentarne. Naravno, mislim na one koji su prvi ili drugi redateljev uradak. Ove godine je Klip Maje Miloš bio veliki hit na festivalu, a u dokumentranoj selekciji je pobjedio srpsko – kanadski film “Slotera Nika za predsednika”. Vjerujem da će tako ostati I u budućnosti.”

Pored predstavljanja Zagrebačkog filmskog festivala, posetioci Doma omladine ovog vikenda biće u prilici da prisustvuju i zanimljivim muzičkim i tribinskim programima u sklopu vikenda savremene hrvatske pop kulture ZAGREB NA SLUŽBENOM PUTU, koji organizuju UK Parobrod i DOB.

Više informacija o programu: https://www.domomladine.org/vesti/zagreb-na-sluzbenom-putu/