U DOB-u počinje ciklus tribina ROD I KULTURA – NOVA ČITANJA RODA

U Domu omladine će 19. marta u 19h biti održana prva u nizu tribina iz ciklusa ROD I KULTURA – NOVA ČITANJA RODA.

Predavanja iz ovog ciklusa su koncipirana tako da na svakom bude obrađeno po jedno književno delo od onih koja su u okviru obavezne literature. Prva tribina biće posvećena delu Virdžinije Vulf „Sopstvena soba“

Ciklus tribina „Rod i levica“, pokrenut u saradnji sa ŽINDOK centrom u Domu omladine, kao i niz feminističkih i teoretskih predavanja i tribina iz oblasti Rodnih studija održanih u 2012. godini, pokazali su da postoji ozbiljna publika zainteresovana za ove teme.

Sada predstavljamo ciklus ROD I KULTURA – NOVA ČITANJA RODA, čiji je cilj da razvija kritičko promišljanje kulturnih, ideoloških, teorijskih i političkih pretpostavki u procesu ideoloških, teorijskih i političkih pretpostavki u procesu konstruisanja rodnih (gender) identiteta, kao i proizvodnje njihovog smisla i značenja u savremenom svetu.

Moderatorka ciklusa je dr Jelisaveta Blagojević, koja se pionirski bavi obrazovanjem i vaspitavanjem u oblasti Rodnih studija, kao i teorijom Roda i kulture godinama. Gosti predavači biće iz redova studenata Rodnih studija na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum, Fakulteta političkih nauka, kao i Andragogije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Predavanja su zamišljena kao debatni čitalački klub na kojima će se kroz deset termina obraditi obavezna literatura. Naime, cilj je da publika i gosti predavači, kroz kritička čitanja nekih od najznačajnijh teorijskih tekstova iz ove oblasti, diskurzivnom analizom medijskih sadržaja, kao i individualnim i grupnim istraživačkim radom, sami pokušaju da osmisle, proizvedu i artikulišu alternativne modele predstavljanja rodnih identiteta.

Prvo književno delo koje će biti obrađeno u okviru ciklusa biće “Sopstvena soba” Virdžinije Vulf. Da li je 500 funti godišnje i sopstvena soba ono što može da obezbedi “bezbednu” poziciju sa koje jedna žena može da govori o stvaranju, o umetnosti, o svetu i sebi samoj bez upliva (ili sa njim) onoga što je muško i društveno prihvatljivo? Intelektualna sloboda zavisi od materijalnih pitanja. Poezija zavisi od intelektualne slobode,” kaže Virdžinija, navodeći 500 funti i sopstvenu sobu kao neophodne i “mrtva pesnikinja koja je bila Šekspirova sestra primiće na sebe telo kojeg se tako često odricala.”

Sudeći prema sajtu everything2.com, 500 funti bi bilo oko 2.500.000 dinara godišnje ili 208.000 dinara mesečno. Da li je ta suma dovoljna za “bezbednu poziciju”?

Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže na ovim predavanjima tokom kojih će, pored “Sopstvene sobe” Virdžinije Vulf, biti obrađena sledeća dela: Džudit Batler „Antigonin zahtev“, Hana Arent „Izvori totalitarizma“ , Lora Malvi “Vizuelno zadovoljstvo i narativni film” , Odri Lord „Sestra autsajderka“, Rodna čitanja grada: feminizam i građanski aktivizam, filmografija Pedra Almodovara, Queer aktivizam, Adrijana Zaharijević „Neko je rekao feminizam“.

 

Delo Virdžinije Vulf “Sopstvena soba” možete pročitati na sajtu:
http://www.scribd.com/doc/67453198/Vird%C5%BEinija-Vulf-Sopstvena-soba

Komentari