Konferencija “NOVE IDEJE ZA STARE ZGRADE”

Uspešnost jednog društva zavisi od njegove sposobnosti da iskoristi raspoložive resurse.
Kada govorimo o upravljanju prostornim resursima, jedan od gorućih problema u Beogradu je nedostatak jasne strategije kako revitalizovati i staviti u namenu neiskorišćene prostore u javnom vlasništvu. S jedne strane, grad i gradske opštine raspolažu velikim brojem praznih prostora, a sa druge postoji veliki broj organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca koji imaju potrebu za prostorom.

 

Pored samog iskorišćavanja postojećih objekata, važno pitanje je i uključivanje građana u donošenje odluka o njihovom najboljem korišćenju.

Na konferenciji “Nove ideje za stare zgrade”, koja će se održati od 22. do 23. februara u Magacinu u Kraljevića Marka i Domu omladine Beograda, otvorićemo pitanje sudbine neiskorišćenih objekata u javnom vlasništvu kroz seriju radionica, mnoštvo prezentacija i panel diskusija. Govorićemo o dobrim praksama na polju ustupanja prostora kroz saradnju sa institucijama, o ilegalnom osvajanju prostora i njegovom funkcionisanju, ekonomskoj (ne)isplativosti postojećeg modela upravljanja prostorima i načinima za uključivanje građana u donošenje odluka o upravljanju urbanim resursima.

 

 

Pored partnera na projektu – opština Ajdovščina i Maribor iz Slovenije, Nikšić iz Crne Gore i Oberhauzena iz Nemačke, Instituta za politike prostora iz Ljubljane, organizacije Ekspedicio iz Kotora, Zelene istre iz Pule, Kitev iz Oberhauzena i Urbanog instituta iz Rige, na konferenciji će biti predstavljene organizacije i projekti iz Srbije, predlozi za unapređenje postojećeg pravnog okvira i mehanizmi za poboljšanje praksi za ustupanje prostora. 

 

Želja nam je da ovom konferencijom pospešimo proces promišljanja i razvijanja novog modela efektivnog korišćenja praznih zgrada u javnom vlasništvu, modela koji bi omogućio veće uključivanje građana u razvoj njihove zajednice.

 

Više o projektu možete saznati na: http://newideasforoldbuildings.eu

 

 

Agenda:

22. februar
Magacin u Kraljevića Marka 4

 

12:00 – 16:00 Radionice  

1. Novi scenariji za ustupanje prostora u javnom vlasništvu

Pitanja raspolaganja prostornim resursima u javnom vlasništvu već duže vreme predstavljaju jedan od fokusa rada kolektiva Ministarstvo prostora. Na ovoj radionici razgovaraćemo o predlozima za nove kriterijume, prioritete i procedure za ustupanje prostora u vlasništvu opština i gradova, sa ciljem da zajedničkim snagama dođemo do pravednijeg načina njihovog korišćenja koji bi išli u korist zajednice.

2. Domovi vojske kao potencijal

Domovi vojske, izgrađeni u velikom broju naših gradova tokom XX veka, bili su pre svega zamišljeni kao društveni domovi, odnosno ustanove koje bi pod jednim krovom okupljale udruženja građana i realizovali programe iz oblasti kulture i rekreacije. Ove kvalitetne građevine i danas predstavljaju veliki potencijal za razvoj kulture u okviru lokalnih zajednica kroz nove načine organizovanja i udruživanja građana.

3. Okrugli sto Act4City* 

Koncept održivih gradova ima za cilj poboljšanje kvaliteta života u gradovima, uključujući njihovu ekološku, kulturnu, socijalnu i ekonomsku komponentu, ne ostavljajući probleme budućim generacijama. Na ovoj radionici istraživaćemo uloge kreativnog sektora u kreiranju balkanskih gradova.

 

* Održava se u okviru ACT4CITY projekta – Independent cultural actors towards sustainable Balkan cities / Nezavisni kulturni akteri za održive balkanske gradove

 

23. februar

Dom omladine Beograda (Amerikana)

16:00-17:30h Panel: Ustupanje prostora u javnom vlasništvu – kome, kako i zašto?

Ustupanje nekorišćenih prostora u javnom vlasništvu praksa je koja se dešava u mnogim zemljama regiona i Evrope. Na koji način se odlučuje kome se ustupa prostor, po kojim kriterijumima i prioritetima, ko donosi odluke i kakav model bi najviše odgovarao lokalnim prilikama razgovaraćemo sa donosiocima odluka iz Oberhauzena Ljubljane, Maribora, Ajdovščine, Nikšića, Kotora, Pule, Rige i Beograda.

 

18:00-20:00h Diskusija: Simboli grada – feel the gap

Nekada simboli grada, a danas nesposobnošću političke i ekonomske elite da ponudi nova rešenja za njihovu upotrebu, zgrade Beobanke, Generalštaba, Bigza, Geneksa, najvidljiviji su ožiljci na licu Beograda. Dodajmo tome i industrijske komplekse kao što su Svetlost i snaga, Pivnica BIP, Pamučni kombinat, Trudbenik, Rad. Da li je tržište jedino merilo vrednosti ovih objekata, kakav je njihov potencijal, koje su prepreke njihovoj upotrebi i kakav oni imaju društveni značaj?

Komentari