[35. BDŽF IZLOŽBA] Objektivno: Svetkovina džez fotografije

Autori: Zorica Kojić i el gvojos

Autori fotografija na izložbi: Dušan Milijić, Tim Dickeson, el gvojos, Stanislav Milojković, Vladimir Miloradović, Žika Milutinović, Dragoslav Nedić, Goran Redžepi, Dragan Tasić, Dragutin Hušman, Joke Schot, John Watson.

Na izložbi su korišćene i fotografije iz arhiva Radio Beograda, Markusa Blama, Petra Lukovića, Zorana Milutinovića, Petra Pece Popovića i Vojislava Simića.

Art Blakey, Beogradski džez festival 1988, foto: el gvojos

 

U pripremi 35. Beogradskog džez festivala, pokazalo se neophodnim napraviti jednu sveobuhvatnu rekapitulaciju prisustva džeza u ovim krajevima. Kako je naša kultura postala upadljivo vizuelna zahvaljujući digitalizaciji, bilo je više nego prirodno da se ovakav ubrzani istorijski osvrt obavi preko obilja fotografskog materijala, kog su za sobom ostavili brojni autori, prateći rast ovdašnje scene.

 

Susana Santos Silva, Beogradski džez festival 2015, foto: John Watson

 

Izložba Objektivno: Svetkovina džez fotografije postavila je izazovan cilj da se kroz ipak limitiran broj fotografija predstave decenije zajedničkog života džeza i Beograda, naročito ona snažna uzajamna naklonost što je već u dvadesetim godinama 20. veka buknula između džezera i tadašnje mladeži. Da ni užasi Drugog svetskog rata nisu omeli beogradsko džez zanesenjaštvo, svedoči bogat muzički život u posleratnom periodu, sasvim u ritmu velikih metropola ovog zvuka. Izdanci domaćih stvaralaca ambiciozno još od onda streme da i sami postanu autori i virtuozi. Njihov impuls da uče, putuju, osluškuju i na svaki način podižu nivo džez kulture u Beogradu – ne prestaje da inspiriše.

 

Gerry Mulligan, Dave Brubeck, Beogradski džez festival 1972, foto: Dušan Milijić

 

Beogradski džez festival pružio je nemerljiv doprinos ovoj misiji. Njegova prva era iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, zaključno sa 1990, a zatim i obnovljen novomilenijumski polet od 2005. do danas, ostavljaju za sobom uzbudljiv trag. Izuzetan je značaj Doma omladine Beograda kao kultne gradske institucije koja organizuje Festival od samog početka 1971, a uz njega još i mnoštvo originalnih džez projekata visokog umetničkog dometa. I Džez odsek Muzičke škole „Stanković“ brani čast džeza evo već četvrt veka, pronoseći slavu škole i grada doslovno preko cele planete i predstavljajući svake jeseni svoje najveće talente upravo na Festivalu.

 

Tigran Hamasyan, Beogradski džez festival 2011, foto: Tim Dickeson

 

Sjajni koncerti koji se tokom sezone odigravaju u različitim beogradskim dvoranama, bez sumnje i sa svoje strane hrane tle za temeljan džez napredak. Obujmiti svu tu raskoš, sačinjenu od gorostasa džeza, kao i malih, nevidljivih sledbenika, i izabrati među hiljadama fotografija ona najživlja i najupečatljivija svedočanstva iz istorije beogradske džez scene za ovu postavku – bilo je nalik samom džezu: frenetično i spiritualno iskustvo.

 

Mihailo Blam, Beogradski džez festival 2011, foto: el gvojos

 

Konačno, evo izložbe sačinjene vrednim očima i britkim opažanjima džez fotografa. Ona smešta Beogradski džez festival u istorijski kontekst lokalne scene od već gotovo čitavog jednog veka trajanja. Fotografski objektivi, upravljeni pre svega na nezaboravne trenutke Festivala, ali i na sve ono drugo antologijsko u džezu što se odigralo u Beogradu, upriličili su pravu svetkovinu žive slike. Na izloženim radovima zajedno su se tako našli doajeni i giganti ove muzike, ali i jedan sasvim novi naraštaj umetničkih duša – upirući svoj pogled u misteriozne pretke iz pradavnina, on se napaja elektrikom budućnosti. Srećni smo što među njima ima sasvim mladih stvaralaca, veliki broj darovitih dama i pregršt legendarnih momenata. Živela džez fotografija, uživajte u izložbi!

 

Zorica Kojić

 

 

Komentari