Tribina: TELO U FILOZOFIJI DAOIZMA, U SAVREMENOJ ESTETICI I UMETNOSTI

Ciklus tribina: TELO I NjEGOVE TRANSFORMACIJE

Učesnici: dr Divna Vuksanović, filozof i teoretičar kulture i medija, dr Dragan Ćalović, teoretičar umetnosti i medija i dr Nada Sekulić, antropolog.

Autor i voditelj tribine: mr Nena Daković Jovanović, istoričar i teoretičar umetnosti

Izlaganje dr Divne Vuksanović se odnosi na telo u savremenoj estetici. Refleksije bi se kretale u smeru promišljanja fragmentarizacije tela, potom atomizacije, kiborgizacije i simulacije. Telo bi se posmatralo ne samo kao „konstrukt“ već i kroz stalne procese „standardizovanja“, rekonstruisanja i hibridizacije, a pod uticajem tržišta i novih (komunikacionih) tehnologija.

 

U izlaganju dr Dragana Ćalovića će biti analiziran odnos prema telu u poetikama savremenih umetnika. Unutar različitih pristupa tokom 20. i 21. veka, umetnici promišljaju telo i telesno, ispituju granice izdržljivosti, prihvataju vlastito telo kao element koji se u toku umetničkog oblikovanja uključuje u umetnički rad ili na kojem se interveniše u cilju realizacije umetničke zamisli. U okviru izlaganja: telo umetnika, različiti razvijani pristupi telu i telesnom biće sagledani u odnosu na dominantne tokove u likovnim umetnostima.

 

Izlaganje dr Nade Sekulić baviće se kulturološkim razlikama u razumevanju odnosa mudrosti i telesnosti – telo u daoizmu. Ovo izlaganje baviće se pitanjem kako i da li telo misli. Na koji način iskustvo drugih kultura pomera zapadne koncepte telesnosti? Ukratko će biti predstavljen daoistički koncept i tradicija kultivisanja „mudrog tela“. Ovaj koncept je veoma interesantan zato što se u okviru njega na potpuno drugačiji način sagledava odnos tela, mišljenja i duha nego u zapadnoj filozofskoj ili religijskoj tradiciji. Daoističkim razumevanjem mudrosti kao organskog i telesnog procesa i kao „buđenja“, telo dobija naročiti značaj i autonomiju u odnosu na društvene režime disciplinovanja i standardizovanja „normalnih“ tela. U zapadnoj filozofiji i religiji, značaj tela je umanjen i podređen umu i duhu zamišljenim kao da su bestelesni.

 

Komentari