Tema: “JUBILEJ 80 GODINA POSTOJANJA CENZURE STRIPOVA U SRBIJI”

Ciklus okruglih stolova o zabranjenim temama srpskog i jugoslovenskog stripa “SRED ČETKICA, BAJONETA…”
Organizacija: Dom omladine Beograda i Udruženje stripskih umetnika Srbije
Ućestvuju: Aleksandar Raković, istoričar i Marko Lopušina, publicista.
Moderator: Slobodan Ivkov, umetnik i istoričar umetnosti.

 

Od nezavisnosti Srbije, a i pre toga, pogotovo u srpskim zemljama koje su bile pod Austrijskom ili Mađarskom vlašću, pa i pre Prvog, između dva svetska rata, te u poratnom periodu, sve do skoro 1990. godine – postojale su cenzure. Bile su različito organizovane i motivisane (ideološke, redakcijske, dinastičke, vojne, one koje su se ticale preovlađujućeg građanskog morala…), ali putevi delovanja i posledice su im bili gotovo identični.

 

Cenzurisani su “Miki Maus”, “Tri ugursuza”, “Mirko i Slavko”, “Štrumpfovi”, “Talični Tom”, “Asteriks”, “Ken Parker” i još mnoštvo drugih stripova.

Na tribini će, uz objašnjenja, na velikom ekranu biti prikazani mnogi primeri.   

 

Nisu se “nadležni” bavile samo vizuelnim disciplinama, dakle, karikaturom, ilustracijom, stripom ili filmom, ali tu je njihovo delovanje bilo najuočljivije, a i u ovim vizuelnim disciplinama su ostavile najtrajnije posledice, o kojima se i danas raspravlja.

 

Slučajeva u domaćem stripu je mnogo, a tokom ove tribine ukazaćemo preko primera na njihove različite vrste, od ideološke, preko uredničke, ili autorske samocenzure, pa do delovanja javnih tužilaca i “samosvesnih” grafičkih radnika “iz baze” koji su demonstrativno odbijali da štampaju neke stripove. Govoriće se, kako o šaljivim anegdotama, tako i o ozbiljnim posledicama pojedinih ovakvih intervencija.

 

Svojevremeno je, zbog izveštavanja o bavljenju najvišeg vrha vlasti “Mikijem Mausom”, kao persona non grata iz Jugoslavije proteran dopisnik Rojtersa, Volt Dizni je slao telegrame izvinjenja ovdašnjim vlastima, smenjivane su kompletne redakcije, upućivane protestne note ambasada…

 

O ciklusu:

Strip se najčešće tretira kao društveno bezazlen, ali su ova umetnost i njeni stvaraoci u Srbiji često bili deo važnih istorijskih događaja — ponekad i u samom središtu. Neki umetnici su i sudbinski platili zbog svog društvenog delovanja ili prosto sklopa okolnosti u kojem su se našli. Ovo su priče o političkim angažmanima stripara, cenzurama, ideološkim sukobima, opredeljivanjima u Drugom svetskom i građanskim ratovima, učešću u propagandi, o smrtnim kaznama, robijama i izgnanstvima, kao i o drugim, nekada zabranjenim temama i neprijatnim tajnama srpskog i jugoslovenskog stripa. Na okruglim stolovima govore istoričari, učesnici događaja, svedoci i članovi porodica.

Komentari