Predstavljanje knjige TIHA VEĆINA: ŽIVOTNE PRIČE POLITIČARKI IZ SRBIJE Dijane Subotički

Tribina povodom  Dana žena, 8. marta 

 

Moderatorka: Senka Vlahović- Filipov iz Banatskog kulturnog centra. Govore: recenzent prof. dr Jovica Trkulja, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu; Snežana Stojanović- Plavšić, poslanica u Skupštini Srbije iz URS-a; Zlata Đerić, poslanica u Skupštini Srbije iz NS; Maja Sedlarević, poslanica u Skupštini AP Vojvodine iz LSV; Gordana Rajkov, prva žena u invalidskim kolicima u Skupštini Srbije; Sofka Vasiljković, zam. predsednika Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine; Aleksandra Majkić, predsednica Skupštine opštine Kikinda; Radovan Vlahović, urednik knjige;Dijana Subotički, autorka knjige.

 

Knjiga Dijane Subotički, u izdanju Banatskog kulturnog centra i UG „PostPesimisti Kikinde“, sadrži autorizovane životne priče žena intervjuisanih oral histori metodom koje na nov način prikazuju živote reprezentativnih političarki Srbije sa nacionalnog, pokrajinskog i lokalnog nivoa.

To su Slavica Đukić- Dejanović, ministarka, bivša predsednica Skupštine Srbije, iz Socijalističke partije Srbije, Sanda Rašković- Ivić, republička poslanica, bivša ministarka i bivša ambasadorka, iz Demokratske stranke Srbije, Gordana Pop Lazić, bivša republička poslanica, bivša ministarka, iz Srpske radikalne stranke, Olgica Batić, republička poslanica, predsednica Demohrišćanske stranke Srbije, Milica Radović, republička poslanica, potpredsednica Demokratske stranke Srbije, Aleksandra Jerkov, portparolka Demokartske stranke, Marijana Četojević, pokrajinska poslanica, iz Srpske radikalne stranke, Zlata Đerić, republička poslanica, iz Nove Srbije, Elvira Kovač, republička poslanica, iz Saveza vojvođanskih Mađara, Aleksandra Majkić, predsednica Skupštine opštine Kikinda, iz Srpske napredne stranke, Gordana Rajkov, bivša republička poslanica, aktivistkinja nevladinih organizcaija i nepartijska ličnost, Maja Sedlarević, pokrajinska poslanica, iz Lige socijaldemokrata Vojvodine, Snežana Stojanović- Plavšić, republička poslanica, iz Ujedinjenih regiona Srbije, Sofka Vasiljković, zamenica predsednika Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Srbije.

 

Svi zainteresovani dobiće primerak knjige “Životne priče političarki iz Vojvodine” na dar, zahvaljujući Ekumenskoj inicijativi žena iz Omiša, koja je finansirala štampu u okviru projekta “Povećanje svesti građana/ki Vojvodine o rodnoj ravnopravnosti- ll faza” UG “PostPesimisti Kikinde”.

 

“Prvenstveni cilj ovog projekta Dijane Subotički je da problem društvenog položaja žene u okviru globalnog društvenog sistema, posreduje i prati kroz dva društvena podsistema, politika i porodica. U toj optici ona teži da pokaže postojanje jednog drugog i drugačijeg lica Srbije; da razobliči sterotipe o odnosu polova u smislu duboko ukorenjenih, nepisanih zakona po kojima su žene, pa i žene političarke, uvek „druge“ u senci, uvek prigušeni glasovi koji pripadaju nejasnim likovima, uvek prve koje zaborav prekrije. Ona je sebi postavila zadatak da na neposredan način, u formi spontanog razgovora, prikaže samosvojno javno delovanje žena Srbije, da osvetli onu drugu, senovitu i skrivenu tradiciju žena kao autonomnih javnih delatnika.

 

Jedna od istina koja se nameće i muškom čitaocu ove knjige: Nema slobode i emancipacije, ni za muškarce ni za žene, ukolilo ne shvate da su manipulisani od poretka, od vlastodržaca kojima su vazda potrebni hijerarhija i autoritarnost, odnosno, patrijarhalni modeli kao posredovanje. Reč je, pre svega, o autoritarnoj porodici koja socijalizuje ljude u tradiciji podele na muške i ženske poslove, koja ih privikava na hijerarhiju i neprikosnovene autoritete, na društvenu podelu rada i koja, u krajnjoj liniji, ispostavlja podanike državi – idealne šrafove koji se bez trvenja i otpora uklapaju u  mehanizam poretka.

Objavljivanje ovih razgovora je skromni prilog odgovornosti za javnu reč, polaganje računa za javno delanje. Njima se nastoji reaktuelizovati starogrčko poimanje razgovora (dijaloga) kao pravog oblika političkog opštenja. U tom smislu ova knjiga nije samo lični dokument, nego slika vremena u kojem je nastala.”

 

Izvod iz recenzije prof. dr Jovice Trkulje

Komentari