Izložba “RISK LINE” grupe umetnika Изложба “RISK LINE” групе уметника

Umetnici/ce: Adrien Ujhazi (Adrienn Újházi), Tijana Jevrić, Bogoljub Đoković, Luka Katić, Aleksandar Stanojević Kempa, Miloš Fath. Autorka projekta: Svetlana Mladenov

Izložba „Risk line“ bavi se problemima linije i njenom upotrebom u savremenoj umetničkoj praksi. I mada je linija posebno važna u klasičnom crtežu u kome preuzima ulogu površine, volumena i nosioca forme ona ne prestaje da interesuje savremenu umetničku praksu koja proširuje mogućnosti linije i samog crteža, ne oslanjajući se više samo na klasičnu podlogu kao što je hartija, već eksperimentiše sa različitim materijalima kao što su: drvo, karton, poliester, staklo, zidna površina, šper, metal, terakota, vosak, pesak, beton, sneg, tekstil…

Takođe koristeći mogućnosti drugih medija i nove tehnologije umetnici liniju, a sa njom i crtež uvode u svet instalacija, umetničkih intervencija, multimedijalnih istraživanja, videa, performansa, fotografije, umetničkih akcija, performansa, ambijenata i sl. Takođe linija je osvojila jedan novi prostor i u njemu dobila nezamenljivu ulogu, a to je prostor digitalnih koncepata realizovanih  kroz animaciju, grafiku i fotografiju.

Na izložbi će promovisati svoje radove mlada generacija umetnika/ca: Adrien Ujhazi (Adrienn Újházi), Tijana Jevrić, Bogoljub Đoković, Luka Katić, Aleksandar Stanojević Kempa, Miloš Fath

Umetnici prisutni na ovoj izložbi inicirali su nove tendencije u disciplini crteža i to one koje se oslanjaju na istraživanja same linije. Ona je višeznačno tretirana: kao granica i sredstvo razdvajanja, kao put ka razrešenju i spajanju, kao nestabilna ivica sa koje se lako može iskliznuti, mesto susretanja i ukrštanja, kao simbol života, put u intelektualnu kontemplaciju i mentalna promišljanja. Linije mogu biti identične, paralelne, mogu da se seku, mimoilaze, da budu isprekidane, u kovitlacu, ravne i krivudave… Splet linija može činiti mrežu koja  u zavisnosti od konteksta nosi mnoga različita značenja.

Bez obzira na medij i polje u kom se kreću, na odabrani jezik i postupak, pojedinačna umetnička istraživanja na ovoj izložbu povezuje poštovanje linije i njena primena kroz različite umetničke procese. Takođe ova istraživanja se oslanjaju na konceptnu podlogu, te pripadaju neokonceptualnom toku aktuelne umetničke situacije.

Na izložbi će biti zastupljeni radovi iz različitih umetničkih disciplina kao i njihova ukrštanja: crteži, video radovi, digitalne animacije, prostorne i zidne instalacije, objekti i skulpture.

 

Biografije:

Adrien Ujhazi (Adrienn Újházi) (1995, Novi Sad) završila je osnovne studije 2018. i master studije 2020. na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, odsek slikarstvo. Od 2021. je u statusu samostalne umetnice. Istražuje interdisciplinarnu teritoriju između umetnosti, nauke i tehnologije, rasvetljavajući odnose između čoveka i prirode. Újhazi u svom radu koristi niz umetničkih medija sa živim kulturnim oblicima, kako bi istražila koncepte koji se tiču odnosa društva sa okruženjem.

Dobitnica je brojnih stipendija i nagrada. Njena eksperimentalna metodologija i jedinstvena umetnička perspektiva predstavljene su kroz izložbe, projekte, umetničke razgovore, radionice, intervjue, predavanja i konferencije, u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi deo su privatnih i institucionalnih kolekcija. Adrienn je članica udruženja Šok ZaDrug (MMC LED ART), ReAktor, SKU  i SULUV, gde je od 2024. angažovana kao saradnica i članica predsedništva. Takođe radi kao umetnička direktorka na projektu Bio Awaking koji je podržan od strane Programa Evropske unije Kreativna Evropa.

Tijana Jevrić  završila je Nove likovne medije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Multimedijalna je umetnica čije su polje interesovanja prostorne, site- specific i audio-vizuelne instalacije i hologramske projekcije. Njen rad je baziran na istraživanju sve jačeg uticaja medijske kulture kao proizvođača društvene stvarnosti i samosvesti. Ispituje kretanje pojedinca unutar virtuelnog prostora.

Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu bila je dobitnica stipendije i nagrade za najbolji umetnički rad iz discipline Novi mediji (2020.) Realizovala je brojne projekte, publikacije, samostalne i grupne izložbe u Srbiji i inostranstvu od kojih se izdvajaju one u Kulturnom centru Srbije u Parizu, Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu i Ars Elektronici u Lincu. Predstavila je svoj rad na više značajnih grupnih izložbi, manifestacija i festivala. Učestvovala je i bila autor na nekoliko radionica u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada. Od 2017. sarađuje sa Galerijom BelArt iz Novog Sada na poziciji grafičkog i multimedijalnog dizajnera. Živi i radi u Novom Sadu.

Bogoljub Đoković (1995, Gornji Milanovac) diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2020. godine, gde trenutno pohađa doktorske akademske studije. Radi kao asistent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Učestvovao je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Njegova umetnička praksa oslonjena je na istraživanje identiteta kroz jezik i vizuelnost, sa posebnim fokusom na oblikovanje teksta kao likovnog materijala, kroz crtačke procese i vizuelnu artikulaciju jezika. Istražuje dinamične odnose između analognog i digitalnog medija, kao i pitanje vremena – njegovog toka i tragova koje ostavlja.

Luka Katić (2001, Novi Sad) završio je Akademiju umetnosti u Novom Sadu, smer: Animacija i vizuelni efekti. Prvi semestar četvrte godine završio u Poljskoj, Gdanjsku (Academy of Fine Arts in Gdansk). Bavi se digitalnom animacijom, stripom, videom i instalacijom. Radio je na projektima vezanim za kratkometražni animirani film, vizuelne efekte, 2D i 3D animaciju, 3D modelovanje, video igre i ilustraciju: „Kad se jede i pije, onda je dosta prijatelja” i „Ako je crn, nije đavo” (kratkometražni animirani filmovi) u FURUNA CRAFTS doo Novi Sad – studio za proizvodnju kinematografskih dela, audio-vizuelnih proizvoda i televizijskog programa; GameJam 33 (takmičenje u timskom pravljenju video igara) 2023. i 2024. godine u organizaciji Akademije umetnosti i Kulturne stanice Svilara u Novom Sadu; Fly You Fools, GameJam33 2023. (3D modelovanje i animacija) na kojem je osvojio prvu nagradu i nagradu publike; GangBeatz, GameJam33 2024. (ilustracija i 2D animacija) na kojem je osvojio treće mesto i nagradu publike.

Aleksandar Stanojević Kempa (1992, Paraćin) diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, odsek slikarstvo. Trenutno je na master studijama slikarstva na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Njegovo polje interesovanja su slikarstvo, crtež, skulptura, objekat, instalacija.  Boravio je u rezidencijalnom projektu Summer Academy of Fine Arts, Salzburg, Austrija 2015. godine, kao i na razmeni studenata (Erasmus program), Facultad de Bellas Artes, Alonso Cano, Universidad de Granada, Granada, Španija 2017. godine. Iste godine postaje mentor i likovni pedagog Đačke likovne kolonije na Grzi u Paraćinu. Do sada je imao 19 samostanih izložbi i učestvovao je na mnogim grupnim izložbama. Dobitnik je prve nagrade 44. „Paleta mladih”, Likovna galerija Kulturnog centra Vrbas. Član je SULUV-a od 2021. godine. Živi i radi u Novom Sadu.

Miloš Fath (2001, Novi Sad) diplomirani je umetnik digitalnih medija na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. On je audiovizuelni i performans umetnik. Njegov pristup je vođen kombinovanjem tehnologije, tradicionalnih tehnika, društvenih nauka i filozofije, sa snažnim fokusom na pripovedanju priča i kritičkom istraživanju. Njegov rad se kreće u proširenom polju umetnosti koja se ispoljava u obliku doku-fikcije bazirane na kulturnoj mitologiji, identitetu i veri. Realizovao je brojne projekte, publikacije i grupne izložbe. Trenutno je saradnik Galerije BelArt, Živi i radi u Novom Sadu.

 

RISK LINE   

Svetlana Mladenov

Problemi linije i njena upotreba u savremenoj umetničkoj praksi predmet je razmatranja izložbe Risk Line. I mada je linija posebno važna u klasičnom crtežu u kome preuzima ulogu površine, volumena i nosioca forme ona ne prestaje da interesuje savremenu umetničku praksu koja proširuje mogućnosti linije i samog crteža, ne oslanjajući se više samo na klasičnu podlogu kao što je hartija, već eksperimentiše sa različitim materijalima kao što su: drvo, karton, poliester, staklo, zidna površina, šper, metal, terakota, vosak, pesak, beton, sneg, tekstil… Takođe koristeći mogućnosti drugih medija i nove tehnologije umetnici liniju, a sa njom i crtež uvode u svet instalacija, umetničkih intervencija, multimedijalnih istraživanja, videa, performansa, fotografije, umetničkih akcija, ambijenata i sl. Takođe linija je osvojila jedan novi prostor i u njemu dobila nezamenljivu ulogu, a to je prostor digitalnih koncepata realizovanih  kroz animaciju, grafiku i fotografiju.

Na izložbi će promovisati svoje radove mlada generacija umetnika/ca:

Adrien Ujhazi (Adrienn Újházi), Tijana Jevrić, Bogoljub Đoković, Luka Katić, Aleksandar Stanojević Kempa, Miloš Fath.

Umetnici prisutni na ovoj izložbi inicirali su nove tendencije u disciplinu crteža i to one koje se oslanjaju na istraživanja same linije. Ona je višeznačno tretirana: kao granica i sredstvo razdvajanja, kao put ka razrešenju i spajanju, kao nestabilna ivica sa koje se lako može iskliznuti, mesto susretanja i ukrštanja, kao simbol života, put u intelektualnu kontemplaciju i mentalna promišljanja. Linije mogu biti identične, paralelne, mogu da se seku, mimoilaze, da budu isprekidane, u kovitlacu, ravne i krivudave… Splet linija može činiti mrežu kaja  u zavisnosti od konteksta nosi mnoga različita značenja.

Bez obzira na medij i polje u kom se kreću, na odabrani jezik i postupak, pojedinačna umetnička istraživanja na ovoj izložbu povezuje poštovanje linije i njena primena kroz različite umetničke procese. Takođe ova istraživanja se oslanjaju na konceptnu podlogu, te pripadaju neokonceptualnom toku aktuelne umetničke situacije.

Na izložbi su zastupljeni radovi iz različitih umetničkih disciplina kao i njihova ukrštanja: crteži, video radovi, digitalne animacije, prostorne i zidne instalacije, objekti i skulpture.

Adrien Ujhazi sprovodi svoja istraživanja ukrštajući umetnost, nauku i tehnologiju. Posebnu pažnju poklanja eko sistemu, te kroz rad sa živim kulturama pokušava da uspostavi najbolju i najprirodniju komunikaciju prirode i čoveka, društva i ekologije. Njeni plastički koncepti bliski su takozvanoj Živoj umetnosti, što ih čini jedinstvenim i inovativnim.

Okružena postmedijskom atmosferom, Tijana Jevrić se slobodno kreće kroz polje umetnosti birajući novomedijsku praksu kao prostor najmnogobrojnijih mogućnosti za eksperimentisanja i umetnička istraživanja. Ono što izdvaja njena umetnička istraživanja i što ih čini specifičnim i prepoznatljivim je izbalansiran i harmoničan odnos između tehnološkog, hladnog, veštačkog, racionalnog i emocionalnog, prirodnog, saosećajnog, humanog.

Umetnička praksa Bogoljuba Đokovića oslanja se na liniju i crtež, ali ne kao poštapalice drugih medija već kao autonomna likovna polja. Ukrštajući  lingvističke i vizuelne mogućnosti u kojima tekst koristi kao likovni material, istražuje probleme identiteta, odnosa između analognih i digitalnih medija, toka vremena, prolaznosti i tragova prošlost.

Komunikacija i komunikativnost postaju sinonimi savremene umetnosti, posebno one oslonjene na novomedijsku praksu i performativne forme. Ovaj važan segment aktuelne umetnosti u video instalaciji Luke Katića dobija praktičnu primenu. Kroz nju on istražuje interaktivne odnose između publike i umetničkog dela. Svoju funkciju i finalizaciju delo dobija kroz ovaj uzročno-posledični odnos, bez koga bi rizikovao sopstvenu egzistenciju.

U skladu emocionalnog i racionalnog odvijaju se umetnička istraživanja Aleksandra Stanojevića Kempe. Njihovu osnovu čini čovek i njegove aktivnosti. Temu portreta umetnik razvija kroz sliku, crtež, grafiku, skulpturu, objekat, instalaciju. U prostornim oblicima koristi stare odbačene predmete svakodnevne upotrebe koji su izgubili svoju svrhu, te postaju nepotrebni. Ove neumetničke predmete pretvara u umetnički koncept i daje im novu ulogu i smisao. Kroz svoju umetničku praksu progovara o problemima konzumerizma, potrošačkoj groznici i opasnom gomilanja otpada.

Miloš Fath se kreće u proširenom polju umetnosti u kome su dozvoljene brojne ne/moguće kombinacije i njihova ukrštanja. Tako su mu sem novomedijske prakse, digitalne umetnosti i performansa bliske društvene nauke, posebno filozofija i mitologija.  Njegova istraživanja se bave društvenim  kontekstom i socijalnim pitanjima, problemima identiteta, vere i empatije. Nove tehnologije su tu da pomognu da se ovi problemi jasnije uoče i predstave široj javnosti.

***************************

Izložba RISK LINE Katalog

***************************

Galerija Doma omladine Beograda

Radno vreme: utorak-subota od 12:00 do 21:00;

nedeljom od 12:00 do 18:00; ponedeljkom Galerija ne radi.

 

Komentari