31. BEOGRADSKI DŽEZ FESTIVAL: VEĆI BUDŽET I ZASLUŽENA PODRŠKA GRADA BEOGRADA

Budžet 31. Beogradskog džez festivala biće 17 miliona dinara, pet miliona dinara više nego prošle godine, što pokazuje da ovaj festival zaslužuje podršku i grada i države i da će svake godine biti sve bolji i bolji, rekao je danas gradski menadžer Goran Vesić nakon sednice Organizacionog odbora festivala. “Na sednici odbora smo sa ponosom konstatovali da smo prodali 150 kompleta ulaznica u pretprodaji, a do sada je rekord bio 120 na kraju festivala. Ostalo je još oko 40 kompleta i ovom prilikom pozivam zainteresovane da ih kupe što pre. To ukazuje da festival ima svoju vernu publiku koja kupuje ulaznice ne čekajući da vidi program jer veruje da će program svake godine biti dobar i kvalitetan”, rekao je Goran Vesić.

On je kazao da je danas na sednici Organizacionog odbora razgovarano o jednoj dobroj ideji, a to je da se u Kući legata, koja se nalazi na prostoru od 200 kvadrata u Knez Mihailovoj 46, napravi Muzej džeza.

– To je inicijativa koja je potekla od same Kuće legata i ona je prihvaćena na sednici Organiozacionog odbora džez festivala. Mi ćemo sve učiniti da taj prostor privedemo nameni i tu osnujemo Muzej džeza budući da Beograd ima zaistu veliku tradiciju kada je u pitanju džez koji se u našem gradu svira od 1926. godine, skoro u isto vreme kada i u drugim zemljama Zapadne Evrope. Postoji jedna bogata kolekcija porodice Blam koja sadrži preko 1.000 eksponata i oni mogu da se iskoriste za muzej. To neće biti klasičan muzej sa postavkom već će tu ljudi moći i da slušaju džez, a s obzirom na to da će se nalaziti u Knez Mihailovoj ulici, to će biti i jedan dodatak turističkoj ponudi grada i nešto sa čime ćemo se svi ponositi – istakao je Vesić i dodao da očekuje da će 31. Beogradski džez festival biti najbolji do sada i u smislu organizacije i umetnika koji učestvuju u njemu.

Dragan Ambrozić, programski menadžer Beogradskog džez festivala, rekao je da je ovogodišnji program u odnosu na prethodni, koji je bio nostalgičnog karaktera jer je bio jubilarni, više okrenut mlađoj publici. U skladu s tim je i slogan „Budućnost džeza”,  usmeren ka novim zvezdama koje svojim postignućima boje džez 21. veka.

Glavna zvezda Festivala je Hiromi trio koji će nastupiti 31. oktobra, a tu su i zvezde kao što su: Rudreš Mahantapa, Frančesko Kafizo i njegov sekstet, Miguel Zenon, Džejms Brendon Luis i drugi.

 

Ambrozić je danas preneo i utiske sa sastanka organizacije European Jazz Network, koja je održana proteklog vikenda u Budimpešti i koja okuplja najznačajnije džez festivale u Evropi. On je napomenuo da se u tu organizaciju ne ulazi po prijavi, već po pozivu i na njemu su bili ljudi koji vode festivale sa najdužim tradicijama u Evropi, kao što su Londonski, Berlinski, Rimski, Festival u Instanbulu…

“Ne samo da možemo da se merimo sa njima, već smo u nekim stvarima možda isprednjačili kada je u pitanju moderan pristup džez muzici i komunikacija sa publikom”, istakao je Ambrozić.

On je dodao da je naša prezentacija zapravo predstavila uvodnu prezentaciju Beogradskog džez festivala za ulazak u Evropsku džez konferenciju kao i da najviše i najbolje govori o tome koliko duboku tradiciju ima džez ne samo u Beogradu, nego i u celoj zemlji.

Umrežavanje sa njima najavljuje kvalitativni skok u razvoju Beogradskog džez festivala koji će se desiti u narednim godinama, zaključio je Ambrozić.

Komentari