Tribina i druženje “Dan Šerloka Holmsa: od Dojla do Lacija”

Program Centra za umetnost stripa

Jedan književni lik je za Čovečanstvo učinio više nego većina ljudi koji su stvarno postojali — kažu stručnjaci. Šerloka Holmsa je 1901. čitala cela srpska policija u „Policijskom glasniku“, a i danas mnoge duhovne potrebe ispunjavamo besomučno gledajući šerlokijade i serije poput „Doktora Hausa“ ili forenzičkih pripovesti.

Kroz Holmsa vidimo mentalnu evoluciju čoveka od 19. do 21. veka. Zato savetujemo povratak na izvore, novo razumevanje složenog, uzbudljivog i mudrog sveta koji nam je ostavio Artur Konan Dojl.

Prvi povod za dan velikog detektiva u Beogradu je edicija „Šerlok Holms: Sabrani romani i priče“ Konana Dojla, u izdanju beogradskih kuća „Beli put“ i „Makondo“. U tri toma zaokružen je takozvani Kanon, koji obuhvata originalni Dojlov opus od četiri romana i 56 priča, uz svih 356 izvornih ilustracija Sidnija Pedžeta, ali i tri ekskluzivna eseja — Vase Pavkovića, Zorana Stefanovića i Davida Albaharija.

Drugi povod je francuska serija stripova „Četvorka iz ulice Bejker“, nadahnuta Konanom Dojlom i Čarlsom Dikensom, čiji su autori trojac Djan–Etjen–Legran. Sažetak: Bili, Čarli i Tom Blek su nerazdvojni jer je teško opstati sam u istočnom Londonu, punom lažnih prosjaka, nasilnika i propalica. Srećom, imaju pomoć Šerloka Holmsa, za koga povremeno rade kao ulični obaveštajci. Srpski prevod objavljuje kuća „Veseli četvrtak“.

Treći povod je doprinos koji umetnici iz Srbije i regiona daju svetskoj šerlokijani već pun vek. Vrhunac toga su stripovi koje za francusko tržište u 21. stoleću crta jedan od najboljih crtača realističke stilizacije u Evropi, Vladimir Krstić — Laci. U izvođenju ovog Nišlije, a po scenariju Silvana Kordurijea, dobijene su ezoterijske i mističke priče o Šerloku Holmsu i londonskim vampirima, te o detektivu i Lavkraftovom Nekronomikonu, koje danas čita publika mnogih zemalja. Kao specijalni gost, Laci će se sa beogradskom publikom družiti na Holmsov dan, otkrivajući nam mnoge tajne o najvećem detektivu svih vremena, ali i o sebi i svetskoj industriji zabave.

U programu učestvuju: likovni umetnik Vladimir Krstić – Laci, urednik-prevodilac Kristijan Relić („Makondo“), urednik Dušan Mladenović („Veseli četvrtak“) i pisac Zoran Stefanović kao moderator.

_________________________
O CENTRU ZA UMETNOST STRIPA; BEOGRAD: Centar za umetnost stripa je programska celina prva svoje vrste u Jugoistočnoj i Istočnoj Evropi. Centar u Domu omladine Beograda i kroz gostovanja organizuje delatnosti od kulturnog i društvenog značaja, a da su vezane za likovno pripovedanje i vizuelnu komunikaciju. Publici se nude predavanja, tribine, promocije, kursevi i radionice, stručno-naučni skupovi, festivali i konvencije, istraživanje, izdavaštvo, stručne procene i drugo. Ovo je zajednički poduhvat Udruženja „Svet stripa” iz Kragujevca, Doma omladine Beograda i Udruženja stripskih umetnika Srbije (USUS), sa brojnim partnerima u zemlji i inostranstvu — umetničkim, kulturnim, obrazovnim i naučnim ustanovama.

Komentari