Tribina: Filozofija, etika, moral

Ciklus: SAVREMENI SRPSKI FILOZOFI
Govori: dr Jovan Babić, filozof i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Položaj etike u filozofiji unekoliko liči na položaj morala u svetu –kao što ponekad izgleda da je etika suvišna ili beznačajna u filozofiji tako isto ponekad izgleda da je moral nemoćan ili čak i da ne postoji u stvarnom svetu. (Etika je teorija morala, moral je ona stvarnost kojom se etika bavi kao teorija). Ipak, jedan od najtežih pojmova sa kojima se filozofija suočava jeste pojam slobode.

Iste one koja u konstituciji sveta otvara mogućnosti za dobro i zlo kao stvarne sastojke života. Život kao delatnost postavljanja i pokušaja realizovanja postavljenih ciljeva sadrži dobro i zlo u dva osnovna vida: kao vanmoralne vrednosti sreće ili blagostanja u inventaru realizovanih postignuća, i kao moralne vrednosti koje zahtevaju da sve vanmoralne vrednosti prođu test univerzalnog poštovanja, test koji je veoma težak i zahtevan, i naizgled pretenciozan.
Zahtevan pre svega na planu ozbiljnosti i odgovornosti premačinjenicama, ali takođe i na planu teško postizive preciznosti pojmova i pojmovnih distinkcija, ponekad neostvarive kompletnosti pojmovne mreže, i haotično neodredive prirode ciljeva koji se mogu postavljati i koji se zaista postavljaju. Zato je za dobru moralnu analizu i ocenu potrebna ne samo dobra nauka nego i dobra filozofija.

Jovan Babić (1951), profesor etike na Filozofskom fakultetu u Beogradu i gostujući profesor filozofije na Portland State University, SAD. Autor knjiga Kant i Scheler(1986), i Moral i naše vreme (1998, 2. izd. 2005), i brojnih članaka i studija u domaćim i stranim časopisima. Organizator serije konferencija ILECS (International Law and Ethics Conference Series), koja traje od 1997. do danas. Urednik edicije „Primenjena etika“ koju izdaje Službeni glasnik Srbije.

Ciklus: SAVREMENI SRPSKI FILOZOFI
U vremenima sveopšte krize i pomankanja novaca za nauku i umetnost, filozofija kao naučna disciplina u našoj zemlji naizgled stagnira. Da li je to baš tako, postoje li nova značajna imena u ovom domenu, postoje li nove ideje, koliko se kontekst rada i ocenjivanja istog promenio u poslednjoj deceniji, koje su to teme kojima se bave naši filozofi, kako naša filozofska misao stoji kada se uporedi sa onom u regionu – na sva ta pitanja pokušaćemo da odgovorimo u ciklusu tribina koji bi imao za cilj da srpskoj javnosti predstavi nova, i da ih podseti na neka poznata imena ove važne naučne discipline. U ovom ciklusu naši najznačajniji savremeni filozofi imaće javnu priliku da izlože svoju filozofsku poziciju i osnovna uverenja.

Komentari